Staparski Sorrento

Staparski Sorrento – Pravo mesto za odmor

Planinske kućice za odmor „Staparski Sorrento“ nalaze se u nedirnutoj prirodi na tromeđi Tare, Zlatibora i Užica u kanjonu reke Đetinje koja protiče kroz ovo imanje.

Reka obiluje pastrmkom, a jezero Vrutci nalazi se hiljadu i petsto  metara od odmarališta i pogodno je za kupanje i pecanje. Centar Zlatibora je udaljen 15km, Tara i Mokra gora isto toliko dok se grad Užice nalazi nekih deset kilometara od ovog jedinstvenog parka prirode.

Vlasnik „Staparskog Sorrenta“, Lako, svoje imanje je nazvao prema obližnjem mestu Stapari i italijanskom gradu Sorrento koji je davno zavoleo. Lako je svojevremeno radio kao slikar i scenograf u Užičkom pozorištu, pa je ovaj kompleks lepih brvnara i vajata napravio sa puno stila i ukusa, od autohtonih materijala – kamena i drveta.

Ubacujući u enterijere slike prirode, ukomponovane sa prirodnim materijalima, uneo je dušu u ove objekte.

Ovde nema mnogo objekata. Jedan je apartman za 4-6 osoba sa dnevnim boravkom, kaminom, kupatilom i spavaćom sobom. Pored njega je objekat – studio za 2 osobe koji još zovu „Kaminko“ zbog malog kamina koji se u njemu nalazi.

Tu je i velika otvorena galerija napravljena od autohtonih materijala – breza, u kojoj su orginalni stolarski alati, specijalno izrađeni stolovi i stolice. Služe se specijaliteti ovog kraja za goste „Staparskog Sorrenta“, ali i za putnike-namernike, pre svega bicikliste koji prolaze ovom rutom.

Neposredno uz ovaj objekat je natkriven prostor za spremanje specijaliteta ovog kraja, u kojoj su sač, pećka od kamena, roštilj…
Hrana koju domaćini gostima pripremaju takođe je originalna: staparski doručak sa sirom, kajmakom, lepinjama, gljivama nabranim na okolnim proplancima.

Ručak se pravi pod sačom, prema željama gostiju. Sve je veoma ukusno i raznovrsno, bogato, čak toliko da bi i najprobirljiviji gost teško mogao da nađe zamerku.


Vlasnik Lako je velike poznavalac gljiva tako da gostima, pored šetnje po okolnim proplancima, nudi i mogućnost da sami uberu gljive koje će im biti pripremljene i servirane za večeru, uz priču o svakoj vrsti.

Na dvesta metara iznad domaćinstva, na brdu što pleni divljinom i stremi oblacima, nalaze se iskopine naselja iz doba Kelta. Ništa ne može zameniti taj čudesan osećaj pri susretu sa prostorom koji su naseljavali ljudi iz tako daleke prošlosti, mlađeg kamenog doba, a njihove nastambe, mogu se posetiti u replici tog naselja koja se nalazi na samo tri kilometra od Staparskog Sorrenta.


Vlasnik objekta „Staparski Sorrento“, po želji, vodi goste da upoznaju neolitsko naselje, pećinu Megaru i istoimenu rečicu koja se uliva u reku Đetinju na njenom putu do Užica. Reka Đetinja prolazi tik pored ovog “vazdušnog odmarališta”, pa gosti mogu da ohlade noge dok piju kafu na specijalno napravljenim drvenim sofama uz reku. S obzirom na to da je veoma hladna, samo 8 stepeni, gosti mogu usput da ohlade i piće. Iznad kanjona Đetinje može se videti i okolina – od Čigote do Zlatibora…

Nezaobilazna maskota ovog objekta je i dresirani belgijski ovčar “Loki” koji je, kao i domaćini, stalno na usluzi gostima, a posebno deci. Demonstrirajući svoju ogromnu energiju, skače u reku da bi vam vratio sve što ste mu bacili, uz mnogobrojne bravure koje ne možete ni da zamislite.

U Sorrentu je sve podređeno gostima koji žele da pobegnu od bilo kakve vrste gužve, asfaltnog ludila, cike, vreve i nekontrolisane dreke.

U neposrednog blizini „Staparskog Sorrenta“, na samo 1,5 km, je jezero Vrutci sa istoimenom branom. Tu se gosti, ukoliko žele, mogu okupati u jezeru sa vodom prve kategorije. Iz ovog jezera i grad Užice se snabdeva vodom za piće.

Nedaleko od „Staparskog Sorrenta“ nalazi se i manastir „Rujan“ iz 16. veka. Upravo u njemu su od 1537. godine štampane prve knjige u Srbiji na specijalnim presama koje je konstruisao monah Teodosije. Manastir je renoviran i veoma lepo sređen, tako da bi bila prava šteta ako ga ne posetite.

Za goste koji izdvoje više vremena za boravak u ovom području, mogu da naprave kratke izlete po putu tik uz objekat po kojem je do 1974. godine išao voz uskog koleseka iz doba Austro-ugarske i saobraćao na relaciji do Višegrada i Sarajeva.

Na putu do Užica, kojim se možete prošetati kroz 10 tunela kroz koje je išao ovaj voz, naići ćete na nekoliko banja sa toplim izvorom i lekovitom vodom, kao i na objekte koji se grade uz njih od auhtotonih materijala, blata, drveta i kamena.

Ukoliko odlučite da istražujete i dalje, na 14 km odatle je Mokra gora i Šarganska osmica, na 10 km je Kadinjača i još mnogo toga interesantnog.

U „Staparskom Sorrentu“ uživali su mnogi domaći, a još više strani turisti koji su iskazali najpozitivnije komentare. Neko od njih je rekao da „Staparski Sorrento“ nije samo odmaralište, nego i lek.